Bosna i Hercegovina se obavezala, zajedno sa ostatkom Zapadnog Balkana, na provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan, predviđenoj Europskim zelenim dogovorom, i povezanom ekonomskom i investicijskom planu za zapadni Balkan (COM(2020) 641).[1] Agenda se ovrće i opisije postojeću razinu znanja i nedostatke u odnosu na zakonodavstvo EU kako bi se usporedio budući napredak u ovom području.[2]
Kako bi to podržala, Europska komisija je istodobno predstavila sveobuhvatni ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan, koji ima za cilj potaknuti ekonomski oporavak regije, podržati ekološku tranziciju i promicati regionalnu integraciju i približavanje Europskoj uniji. Ovaj ekonomski i investicijski plan predviđa značajan investicijski paket od 9 milijardi eura za regiju, kojim će se financirati, između ostalog, obnovljiva energija i postupno ukidanje ugljena, kao i ulaganja u veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Uz značajnu financijsku pomoć pruženu regiji, EU će dati garancije za smanjenje troškova financiranja ulaganja. Očekuje se da će podrška iz novog jamstvenog instrumenta za zapadni Balkan realizirati do 20 milijardi eura ulaganja u sljedećih deset godina. Zelena agenda i povezani investicijski paket ključ su za postizanje klimatskih ciljeva u regiji.
Zelena agenda može biti i katalizator za povećanje uloge i učešća građanina osnaženog medijskom i informacijskom pismenošću, bez kojeg Zelena genda nije provodiva.
U Agendi se navodi: „Obrazovanje je ključno za pozitivan utjecaj na ponašanje u vezi s okolišem, počevši od najranije dobi, kao i za prekvalifikaciju radnika iz tranzicijskih industrija. Nastavni planovi i programi trebaju uključivati ključne kompetencije i vještine potrebne za rad u zelenoj ekonomiji. Za uspješnu provedbu, Zelena agenda za zapadni Balkan treba se odraziti u reformama obrazovnih sustava kako bi se jamčilo da su ljudi opremljeni i pripremljeni za tržište rada i društvo sutrašnjice. Uz odgovarajuće informiranje i obrazovanje, mladi u regiji mogu presudno doprinijeti provedbi Zelene agende.“[1]
[1] Evropska Komisija, „Guidelines for the Implementation of the Green Agenda for the Western Balkans SWD(2020) 223 final“, Brussels, 6.10.2020; dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020SC0223&from=EN
[1] Evropska Komisija, „Guidelines for the Implementation of the Green Agenda for the Western Balkans SWD(2020) 223 final“, Brussels, 6.10.2020; dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020SC0223&from=EN
[2] Šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina) na različitim su koracima na svom putu ka pridruživanju Europskoj uniji. Prije pristupanja, moraju uskladiti i provesti svoje zakonodavstvo s „acquis-em” EU-a ili akumuliranim zakonodavstvom, pravnim aktima i sudskim odlukama koji čine tijelo prava EU-a.Usvajanje, provedba i provedba pravne stečevine EU-a o okolišu obveza je za pristup zemljama u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak i stakleničkih plinova je prioritet, koji je, između ostalog, snažno povezan s energetskom, prometnom i zdravstvenom politikom. Uspješna provedba zakonodavstva EU-a o kvaliteti zraka na zapadnom Balkanu također bi pomogla susjednim zemljama EU-a da dosegnu svoje granične vrijednosti za neke onečišćivače zraka.